PODGORICA – U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma juče je predstavljena Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani na kojoj su predložena rješenja. Autor studije prof. dr
Sava Petković istakao je da bi revitalizacija plaže na Adi Bojani mogla da košta između 3,2 do 4,42 miliona eura, te da je za 50 godina Ada Bojana izgubila oko 42 hektara svoje površine.
– Revitalizacija plaže, odnosno vraćanje nekadašnje širine na oko 75 metara plaže može se postići samo nasipanjem velikih količina pijeska, na obalu, a da bi se spriječilo njegovo odnošenje u pravcu Velike plaže i Albanije potrebno je izgraditi napere, odnosno zaštitne objekte – kazao je prof. Petković.
U studiji su predložena tri rješenja revitalizacije plaže na Adi Bojani.
– Prvi se odnosi na izgradnja napera dužine 340 metara na zapadnom kraju plaže i nasipanje oko 250.000 kubika pijeska na erodiranu obalu, koji bi koštao 3,2 miliona, a drugi na izgradnju dva napera, na zapadnom i istočnom kraju plaže, i nasipanje oko 220.000 kubika pijeska na erodiranu obalu, za koji bi bilo potrebno izdvojiti 3,54 miliona eura. Treći model bi bio izgradnja dva napera, na zapadnom i istočnom kraju plaže, izgradnja podvodnog praga i nasipanje oko 220.000 kubika pijeska na erodiranu obalu, za koji bi trebalo obezbijediti 4,42 miliona eura – istakao je prof. Petković.
Kao najoptimalnije rješenje revitalizacije plaže on predlaže drugi model, kojim bi se obezbijedila dužina plaže oko 630 metara i navodi da su procjene grube. On je istakao da ukoliko nije moguće ući u realizaciju trajnog rješenja neophodno je da se izgradi klasičan naper od kamena na zapadnom dijelu plaže, kako bi se spriječilo odnošenje pijeska sa Ade Bojane na Veliku plažu.
Predstavnik JP Morsko dobro
Dragoljub Marković istakao je da je pokrenuta tenderska procedura za izgradnju napera, da je odabran izvođač, te da bi tokom naredne sedmice trebalo da se potpiše ugovor i počnu radovi.
– Izrada studije je koštala 50.000eura, a sredstava je obezbijedilo Morsko dobro. Ovi radovi bi trebali da zaustave eroziju i ovo bi bilo neko privremeno rješenje. U smislu trajnog rješenja treba uraditi dalja istraživanja i imati stalni monitoring- rekao je Marković.
Državni sekretar za ekologiju
Danilo Mrdak naveo je da je sada prioritet da se preduzmu hitne mjere, kako bi se erozija zaustavila što je više moguće i djelimično revitalizovala plaža u pripremi za ljetnju turističku sezonu.
D.Lj.
Studija osnov za dalja istraživanja i analizeMinistar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma
Ratko Mitrović istakao je da ovo samo jedna studija koja je osnova za dalja istraživanja i analize za dobijanje optimalnog rješenja.
– Studija je samo jedan osnovni materijal od koga možemo da počnemo, na osnovu istražnih radova treba da se radi projektna dokumentacija. Ovaj problem mora da se pogleda malo šire, kako taj potez može da se urbanistički valorizuje, možda nekim novim urbanističkim rješenjem može da se bolje iskoristi nego na ovaj način. Mala je vjerovatnoća da će se ovaj problem riješiti sa ovim modelom koji je profesor Petković predložio odnosno izradom jednog napera i mislim da u tom dijelu treba da bude većih intervencija – kazao je Mitrović.
